Sustav zaštite i spašavanja Crne Gore obuhvaća rizike koji mogu ozbiljno ugroziti ljude, okoliš ili ključnu infrastrukturu. Među relevantnim opasnostima su potresi, poplave u dunavskom i jadranskom slivu, požari raslinja, obilne kiše, oluje, vrućine, suše, snijeg, lavine i munje. Planiranje je potrebno i za klizišta, odrone stijena, obalnu i riječnu eroziju, prometne i industrijske nesreće, radiološke ili nuklearne incidente te kvarove ključne infrastrukture. Planinski teren, krš i sredozemna klima Crne Gore stvaraju povezane geološke i vremenske rizike. Potres na obali iz 1979., magnitude Ms 7.0, i dalje je važna referentna točka za procjenu rizika od potresa. Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) preko Direktorata za zaštitu i spašavanje surađuje s općinama i njihovim službama zaštite i spašavanja. Operativno-komunikacijski centar 112 (OKC 112) djeluje preko regionalnih centara u Bijelom Polju, Podgorici i Baru. Ovisno o događaju, odgovor može uključivati policiju, hitnu medicinsku pomoć, vojsku, Upravu pomorske sigurnosti i upravljanja lukama, Gorsku službu spašavanja (GSS), ronioce te dobrovoljne ili specijalizirane jedinice. Crveni križ, nevladine organizacije i volonteri mogu pružiti dodatnu pomoć. ZHMS prati vrijeme, vodostaje i potrese te izdaje službene prognoze i upozorenja. Aplikacija OKC112/112-MNE objedinjuje informacije ZHMS-a, MUP-a, AMSCG-a i CEDIS-a, ali njezine su informacije samo informativne. Službena upozorenja i upute nadležnih tijela imaju prednost. Državna usluga upozorenja putem mobilnog emitiranja ili lokacijskih SMS poruka najavljena je i planirana 2025., no njezin rad u cijeloj zemlji nije potvrđen. Broj 112 dostupan je u cijeloj Crnoj Gori, besplatan je, radi 24 sata dnevno svakog dana u godini. Možete nazvati ili poslati SMS, a za funkciju hitnog poziva nije potrebna internetska veza. OKC 112 može utvrditi situaciju i lokaciju dojave te aktivirati spasilačke, vatrogasne, medicinske i policijske službe, kao i helikoptere, dronove, GSS te pomorske ili planinske resurse kada to zahtijeva situacija. Operateri mogu komunicirati na nekoliko stranih jezika. Broj 123 povijesno se koristio za općinske vatrogasne i spasilačke službe, no njegovu aktualnu dostupnost provjerite u nadležnoj općini. Lažne ili zlonamjerne dojave hitnim službama zabranjene su i mogu biti kažnjene. Strategija Crne Gore za smanjenje rizika od katastrofa 2025.–2030. organizira djelovanje oko prognoziranja, pripravnosti, upozoravanja, odgovora i sigurnosti. Državni i općinski planovi zaštite i spašavanja određuju lokalne postupke. Škole koriste procjene opasnosti, planove za potrese i vježbe evakuacije, dok se resursi, pristupni putovi i mjesta okupljanja razlikuju među općinama. Planiranje treba uzeti u obzir i osobe kojima je potrebna pomoć ili pristupačan put za evakuaciju. Planovi upravljanja poplavnim rizicima za dunavski i jadranski sliv, usvojeni 2025., povezuju planiranje uporabe zemljišta, prirodnu i izgrađenu zaštitu, upozorenja, informiranje javnosti te mjere zaštite i spašavanja. Evakuacija je dio državnih i općinskih planova i vježbi. Za cijelu zemlju ne postoji pouzdan i javno dokumentiran jedinstven popis skloništa ili mjesta okupljanja, pa tijekom događaja slijedite upute lokalnih vlasti. Nemojte se oslanjati na staro mjesto okupljanja ako službena uputa navodi drugo mjesto. Oporavak nakon katastrofe uređuje Zakon o oporavku nakon katastrofe. Štetu i gubitke procjenjuju općinske komisije i nadležna državna komisija. Vlada je 2026. usvojila popis katastrofa, jedinstvenu metodologiju za procjenu štete, gubitaka i potreba te kriterije za ključnu infrastrukturu. Pomoć ovisi o primjenjivom postupku, zahtjevu, popratnim dokumentima i procjeni; ne dodjeljuje se automatski nakon svakog događaja. Izdvajanja iz proračunske pričuve ovise o događaju i odgovarajućoj odluci. Vrijeme odgovora hitnih službi ovisi o situaciji, dostupnim resursima i pristupu pogođenom mjestu. Za podatke koje koristi aplikacija upozorenja mogu se naplaćivati mobilna mreža ili internet, a troškove spašavanja ne uređuje jedno jedinstveno pravilo za sve situacije u državi.
Katastrofe u Crnoj Gori
Crna Gora suočava se s potresima, poplavama, požarima raslinja, ekstremnim vremenskim prilikama, klizištima, tehnološkim nesrećama i prekidima ključne infrastrukture. Najvažniji rizici su potresi, poplave, požari raslinja i teške vremenske prilike, na koje utječu planinski teren, krš i sredozemna klima. Zaštita od katastrofa obuhvaća praćenje, upozorenja, pripravnost, hitni odgovor, evakuaciju i oporavak kroz državne, općinske i specijalizirane službe.
Tip
Pripravnost za katastrofe u Crnoj Gori organizirajte lokalno: znajte kako kontaktirati 112, koje službene upute vrijede i kamo vas općina upućuje pri evakuaciji. Aplikaciju 112-MNE koristite za informacije, ali za hitnu pomoć nazovite 112 ili pošaljite SMS. Nemojte pretpostaviti da postoji državni popis skloništa ni da se odšteta automatski dodjeljuje nakon štete.