Hrvatska kuhinja izrazito je regionalna, a ne jedinstvena kuhinja. U priobalju su često naglašeni riba, plodovi mora, maslinovo ulje i jednostavna jela od povrća, dok tradicija unutrašnjosti uključuje više mesa, variva, peciva i konzervirane hrane. Pekara je važan izvor kruha, peciva i brzih obroka. Tržnica je korisna za sezonske namirnice, a ribarnica je mjesto za kupnju ribe. Uobičajeni nazivi za obroke su doručak, ručak i večera. Marenda na obali i gablec u nekim dijelovima unutrašnjosti označavaju jednostavan obrok ili užinu tijekom radnog dana. Konoba je tradicionalno mjesto nalik gostionici, osobito povezano s priobalnom hranom i lokalnim ugođajem. U Hrvatskoj su također rašireni obični restorani, kafići, pizzerije, roštilji i neformalne pekare. Prepoznatljiva jela uključuju sarmu, punjene paprike, pašticadu, štrukle, ribu sa žara i jela pripremljena pod pekom. Sastojci i način pripreme razlikuju se od kućanstva do kućanstva i od regije do regije. Kava i razgovor usko su povezani. Posjet kafiću može potrajati dulje nego što posjetitelji očekuju i ne uključuje uvijek hranu. Vegetarijanska jela sve su vidljivija, osobito u gradovima, ali tradicionalni jelovnici mogu se uvelike oslanjati na meso, ribu, jaja ili mliječne proizvode. Osobe s alergijama trebaju navesti točan sastojak, a ne samo naziv načina prehrane. Voda iz slavine općenito je dio svakodnevice ondje gdje je lokalna vodoopskrba odobrena, ali uvjeti se mogu razlikovati ovisno o zgradi ili mjestu. Kad niste sigurni, slijedite lokalne obavijesti i pitajte domaćina.
Hrana u Hrvatskoj
Hrana u Hrvatskoj odražava srednjoeuropske, mediteranske, balkanske i regionalne tradicije. Obroci, sastojci i nazivi znatno se razlikuju između unutrašnjosti Hrvatske, jadranske obale i otoka.
Tip
Upoznajte hrvatsku hranu kroz različite regije i pitajte što je sezonsko ili tipično za okolinu. Ako imate prehrambena ograničenja, naučite točne hrvatske nazive sastojaka koje morate izbjegavati.